Portret rimskog cara Makrina, čije puno ime i titula glase: Imperator Caesar Marcus Opellius Severus Macrinus Augustus.
Makrin je poreklom bio Mavar, a po vokaciji pravnik. Organizovao je ubistvo zloglasnog cara Karakale i vojska je Makrina proglasila za cara, a senat odobrio. Kako ga je vojska proglasila za cara tako ga je, pošto nije hteo da udovolji njenim zahtevima, i ubila. Makrin je vladao od 11. aprila 217 do 8. juna 218. godine.
Portret Makrina slučajno je nadjen, i delimično oštećen, prilikom dubokog oranja u ataru sela Boleč kod Beograda, na nekadašnjoj gradskoj teritoriji Singidunuma (ager Singidunensis).
Predpostavlja se da je bista Makrina mogla biti postavljena u nekoj vili sa carskog imanja ili možda na posedu kakvog uglednog rimljanina koji je bio blizak Makrinu.
I veliki svetski muzeji rado bi poželeli da u svojoj postavci imaju ovakav eksponat, a on, danas, čami u depou jednoga muzeja. I to muzeja prestonice jedne države, a muzej se zove Muzej grada Beograda.
to me nimalo ne čudi. kod nas u državi se veoma malo značaja pridaje arheološkim i istorijskim istraživanjima, do te mere da je ono nalazište kod Sremske Mitrovice prvo otkopano, a posle zakopano.